AI bi mogao pomoći u zaustavljanju širenja lažnih vijesti

Dezinformacije su sve veći problem na internetu, ali pomoć bi mogla biti na putu zahvaljujući umjetnoj inteligenciji (AI).

Istraživanja sugeriraju da se tehnike strojnog učenja i blockchain tehnologija mogu boriti protiv širenje lažnih vijesti. Novi pristup omogućuje kreatorima sadržaja da se usredotoče na borbu protiv dezinformacija u područjima gdje će dezinformacije najvjerojatnije uzrokovati značajnu štetu javnosti. Stručnjaci kažu pronalaženje učinkovitih metoda za borbu protiv dezinformacija je od iznimne važnosti.

"Oslanjamo se na informacije kako bismo donosili informirane odluke," Manjeet Rege, ravnateljica Centra za primijenjenu umjetnu inteligenciju pri Sveučilište St. Thomas,

rekao je za Lifewire u intervjuu e-poštom. "Dakle, kada potrošači ne mogu razlikovati prave od lažnih informacija, mogli bi biti podložniji donošenju loših odluka. S pojavom društvenih medija, lažne vijesti mogu brzo postati viralne i potencijalno mogu dovesti do reakcija javnosti."

Stvara li umjetna inteligencija ili pronalazi lažne vijesti?

Rad koji su izradili istraživači sa Fakulteta za menadžment Sveučilišta Binghamton savjetuje upotrebu sustava za strojno učenje procijeniti potencijalnu štetu sadržaja na svoju publiku i točno odrediti najteže prijestupnike. Na primjer, tijekom vrhunca pandemije COVID-19 otkrivene su lažne vijesti koje promoviraju neprovjerene tretmane umjesto cjepiva.

"Najvjerojatnije ćemo mariti za lažne vijesti ako uzrokuju štetu koja utječe na čitatelje ili publiku. Ako ljudi smatraju da nema štete, vjerojatnije je da će podijeliti dezinformacije", rekao je u priopćenju za javnost Thi Tran, profesor informacijskih sustava upravljanja koji je vodio istraživanje. “Štete dolaze od toga hoće li publika postupiti prema tvrdnjama iz dezinformacija ili će zbog toga odbiti odgovarajuće djelovanje. Ako imamo sustavan način identificiranja gdje će dezinformacije učiniti najveću štetu, to će nam pomoći da znamo na što se usredotočiti na ublažavanje."

Kako se umjetna inteligencija razvija i postaje sve sofisticiranija, pojedincima postaje sve teže razlikovati što je stvarno, a što nije, Sameer Hajarnis, glavni direktor za proizvode OneSpan, tvrtka za digitalnu provjeru, navedeno je u e-poruci.

"Na primjer, deepfakeovi generirani umjetnom inteligencijom čine glasovni i videophishing mnogo opasnijim", dodao je. "Kriminalci koji koriste napade društvenim inženjeringom su u porastu, a prijetnja koju predstavljaju deepfakeovi sada je široko rasprostranjena."

U nedavni incident, Martin Lewis, istaknuti zagovornik potrošačkog financiranja iz Ujedinjenog Kraljevstva, naizgled je podržao investicijsku priliku Elona Muska. Međutim, kasnije je otkriveno da je video zapravo bio Deepfake generiran umjetnom inteligencijom, a prilika za ulaganje pokazala se lažnom prijevarom, bez stvarne podrške Lewisa ili Muska.

Mnogi pristupi borbi protiv dezinformacija

Pristup Sveučilišta Binghamton nije jedini način pomoći u borbi protiv lažnih vijesti. Dok AI može generirati krivotvoreni zvuk i videa, također se može koristiti za otkrivanje autentičnosti, rekao je Rege.

"Zapravo, neki od sadržaja generiranih umjetnom inteligencijom mogu izgledati vrlo realistično za čovjeka, ali ih AI model prilično lako može identificirati kao lažan", dodao je.

Druga je metoda pružanje dokaza o osobnosti pomoću kriptografije, stručnjaka za kibernetičku sigurnost i člana IEEE-a Yale Fox rekao je u intervjuu e-poštom. Ako želite snimiti video i staviti ga na društvene mreže, najbolje bi bilo kodirati video s javni ključ.

"Odatle, video ili ima ključ ili ga nema", dodao je. "Ako ima šifriran ključ, onda ga je vrlo lako detektirati na bilo kojoj platformi čak i bez upotrebe umjetne inteligencije. Može raditi na gotovo svim uređajima, u pregledniku itd. Ako se video postavlja na odabrani telefon, imao bi ključ i prošao bi testove provjere."

Lažne vijesti su politički i kulturni problem, kao i tehnički problem, Subramaniam Vincent, direktorica programa novinarstva i medijske etike u Centru za primijenjenu etiku Markkula na Sveučilište Santa Clara, stoji u e-poruci.

"Bit će potrebna suradnja i izgradnja konsenzusa među akterima u industriji umjetne inteligencije i medijskim tvrtkama, i također stvaranje novog poticaja prema demokratskoj kulturi u politici i izborima uzvodno od tehnologije," rekao je dodao. „Sve će to olakšati suzbijanje neizbježnog odbijanja koje loši akteri stvaraju kada se AI alati koriste za otkrivanje, označavanje i zaustavljanje distribucije lažnih vijesti. AI je moćan element, ali ne i jedini, u većoj zbrci bitke za demokraciju u Americi i drugdje."